Mnogi ljudi znaju za ozbiljne mentalne bolesti poput bipolarnog poremećaja, poremećaja identiteta, Stockholmov sindrom i šizofreniju. Ipak, nisu sve mentalne poteškoće bolesti i ne morate za svaki problem dobiti i lijekove jer oni nisu uvijek potrebni.

Anksioznost je česta pojava, psihološka smetnja koja dolazi u raznim oblicima i u različitim intenzitetima. Iako je danas vrlo lako biti anksiozan, nije svaka anksioznost velik problem.

Anksioznost

Kako se razlikuju vrste anksioznosti?

Postoji svakodnevna anksioznost koja se javlja kroz stres, nervozu i brige. Takva smetnja najčešće uz sebe vuče i blage simptome: razni tikovi, poteškoće sa snom, problemi sa želucem i slično.

Iako ne biste trebali ignorirati ovakvu anksioznost, ne morate se previše brinuti ako ne traje dugo.
Umjerena anksioznost je nešto što se javlja u duljim intervalima i osrednjem intenzitetu, ili u kraćim intervalima, ali s jačim simptomima. Kronične žgaravice, nesanica, problemi s disanjem i slični simptomi obično vam daju do znanja da ste anksiozni.

Ipak, ako ne možete funkcionirati zbog svoje anksioznosti i jako vam smetaju simptomi koje imate te vaš život mora trpjeti neprirodne promjene, svakako se javite liječniku.

Teži slučajevi anksioznosti obično imaju neke simptome koje ne viđamo na dnevnoj bazi. Panika i neprirodno skeptično ponašanje je jedno od čestih znakova da je netko anksiozan.

Jaka bol u prsima, jake glavobolje, opadanje kose, teško disanje, drhtavica, neobjašnjivi skokovi temperature, neobjašnjive promjene u srčanom ritmu, insomnija, nagli gubitak/povećanje apetita i neprestani tikovi neke su stvari na koje trebate obratiti pozornost.

Kada se javlja anksioznost?

Nažalost, ne postoji popis stvari koji uzrokuje anksioznost i ne možete izbjegavati sve oko sebe kako biste se zaštitili.

Slični postovi: