Nakit spada u kategoriju osobnih predmeta posebne materijalne ili emotivne vrijednosti. Kroz povijest, i od jedne do druge kulture, nakit se izrađivao od najdragocjenijih materijala koji su tada bili posebno vrijedni. Tako se mogao pronaći nakit od morskih školjaka, kamenčića, materijala životinjskog porijekla, drveta te danas dobro poznatih plemenitih metala, dragog kamenja i keramike. Dodatnu vrijednost nakitu uvijek je davala sama izrada, odnosno njihova unikatnost i jedinstvenost.

Materijali i metode izrade nakita

Prvi materijali koji su se koristili za izradu nakita bili su životinjskog porijekla ili od drveta. Komadi životinjskih kosti ili slično obrađivali su se oruđem te se onda objesili ili ukrasnili dijelovima biljaka ili biljnim vlaknima. Osim što su služili kao ukras, vrlo često su imali i funkcionalnu svrhu.

Koristili su se i dijelovi školjaka za izradu ogrlica, medaljona ili ukrasa za kosu. I danas se školjke koriste kao jednostavan, ali lijep suvenir, a gradovi koji su poznate turističke destinacije prepuni su štandova koji nude nakit napravljen od školjaka. Danas je ipak uobičajenije i modernije nakit izrađivati od plemenitih metala i dodataka kao što su drago kamenje, dragulji, kristali i slično.

Plemeniti metali i njihova svojstva

Od mnogih plemenitih metala, kada se izrađuje nakit, najviše se koristi zlato. Zlato se prvi put pojavilo u Mezopotamiji jos 3000.g. prije Krista te su ljudi bili zapanjeni mogućnošću koje taj metal ima kada je obrada u pitanju. Uspoređivali su ga sa zagrijanim pčelinjim voskom zbog lakoće obrade i načinom na koji se prilagođava i oblikuje pod pritiskom različitih alata. U današnjoj modernoj izradi, zlato se još dodatno oplemenilo dodavanjem različitih drugih metala u njega, te zbog toga mjenja svoju nijansu u zelenu, bijelu, sivu, crvenu i plavu.

Osim zlata, srebro je vrlo zastuljeno kada je u pitanju nakit. Općenito, srebro je bilo, i još uvijek je, najčešće koristišteno u izradi nakita iz ekonomskih razloga ili za dobivanje kromatskog učinka. Često se koristilo u 17., 18., i 19. stoljeću, ali i kao pomoć u izradi dijamanata i drugih prozirnih dragih kamenja, kako bi se potakla refleksija svjetlosti.

Za nakit, odnosno njegovu izradu često se koristi i platina. Od 19. stoljeća pa nadalje ovaj metal se sve češće koristi u izradi nakita zbog svog bijelog sjaja i savitljivosti, kao i zbog njegove otpornosti na kiseline i točke zagrijavanja na kojoj se počinje taliti.