La Gioconda ili Mona Lisa vjerojatno je najpoznatije umjetničko djelo na svijetu. Portret dame s misterioznim osmjehom velik tek 77×53 centimetra nastao je početkom 16. stoljeća, a svojem autoru, Leonardu da Vinciju zacementirao je gotovo pa mitski status u povijesti umjetnosti, ali i znanosti. Njegovom se ostavštinom znanstvenici i danas bave, a kad smo već na tehnološkom portalu, spomenimo i da je jedan od najvažnijih znanstvenih da Vincijevih rukopisa, Codex Leicester, 1994. godine na aukciji za preko 30 milijuna dolara kupio Bill Gates.
Mona Lisa i danas izaziva pozornost i privlači milijune posjetitelja u pariški muzej Louvre, ali i intrigira znanstvenike. Jedan od njih, Pascal Cotte, snimao je ovaj portret na zahtjev samog Louvrea multispektralnom kamerom proizvođača Lumiere Technology. Snimke su načinjene u 13 valnih duljina, od čega su tri u infracrvenom dijelu spektra, te otkrivaju sloj po sloj da Vincijeve slike te proces izrade same slike.
Točka, točka, točkica…
U ovom je procesu otkriven jedan do sada nepoznat detalj. Leonardo da Vinci je pri izradi Mona Lise koristio tehniku spolvero (zaprašivanje). Tehnika je to prijenosa kompozicije s crteža ili skice na podlogu na kojoj će nastati slika. Izraz spolvero potječe od talijanske riječi polvere (prah, prašak).
