Tijela za provođenje zakona u 11 europskih zemalja već koriste sustave biometrijskog prepoznavanja u svojim istragama. Slijedi ih još osam, navodi se u novoj studiji u kojoj se upozorava na utjecaj tehnologije na temeljna ljudska prava. Studiju, objavljenu u ponedjeljak (25. listopada), a naručila je skupina Zelenih u Europskom parlamentu, glavni zagovornik potpune zabrane sustava biometrijskog prepoznavanja u javno dostupnim prostorima.
Policija u Austriji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Nizozemskoj koristi tehnologije za prepoznavanje lica za ex-post identifikaciju u svojim kaznenim istragama. Očekuje se da će to uskoro slijediti Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska.
— tekst se nastavlja nakon oglasa —
Ex-post identifikacija je mjesto gdje se snimka provjerava nakon incidenta, a ne u stvarnom vremenu.
“Razlika između u stvarnom vremenu i ex-post je irelevantna kada je riječ o utjecaju tih tehnologija na temeljna prava. Ex-post identifikacija zapravo nosi veći potencijal štete, jer se više podataka može prikupiti iz različitih izvora kako bi se nastavilo s identifikacijom”, smatra izvanredni profesor na Sveučilištu Leiden i autor studije Francesco Ragazzi.
Prepoznavanje lica
Najrazvijeniji oblik biometrijske identifikacije je softver za prepoznavanje
