Život u dinamičnom i užurbanom vremenu podrazumijeva velike količine stresa koje doživljava svaki pojedinac, posebno u današnje vrijeme velike neizvjesnosti i loših vijesti koje nas bombardiraju sa svih strana. U tom smislu sve veći broj ljudi danas svoje probleme pokušava riješiti tražeći stručnu psihološku pomoć, nije važno radi li se o psihologu, psihijatru ili psihoterapeutu.
Ono što je odlična vijest je činjenica da se odlasci na psihoanalizu i slične sastanke više ne gledaju kao nešto loše ili čudno pa se zbog toga sve veći broj ljudi ohrabruje na odlaske.
Začetak svih psiholoških pravaca
Austrijski neurolog Sigmund Freud u 19. stoljeću utemeljio je navedenu vrstu terapijskog razgovora. Psihoanaliza je kasnije poslužila kao temelj za sve ostale psihološke pravce. Cilj psihoanalize je da se uz pomoć razgovora osvijeste svi nesvjesni sadržaji i događaji osobnog života klijenta i to od najranijih dana, odnosno od djetinjstva.
Psihoanalizu je osmislio dr. Sigmund Freud i objedinjuje tri aspekta: istraživanje, teoriju i liječenje, a svaki od tih aspekata neprestano se razvija.
Prema njoj, najčešći izvor problema u kasnijoj dobi su zapravo traume i problemi nastali u ranom djetinjstvu te oni na nesvjestan način upravljaju njegovim životom.
Tijek psihoterapije
Tijek psihoterapije je vrlo jasan, a on počinje osvještavanjem problema koji su nastali u djetinjstvu i vuku se kroz sve sfere života osobe, a zatim slijedi rješavanje tih problema i usvajanje novih i zdravijih načina funkcioniranja. Najčešće metode koje se koriste u psihoanalizi su:
metoda slobodnih asocijacija
metoda analize snova
metoda analize transfera
Kako se pripremiti za svoj prvi susret psihoterapije
Iako je u psihoanalizi pacijent taj koji je u središtu i fokusu, zapravo sve one informacije koje se dobivaju korištenjem navedenih tehnika psihoterapeut analizira i s njima suočava klijenta i to isključivo u onom trenutku kada procjeni da je on spreman za to.
